U prvoj emisiji - priča o Kanađanki i Amerikancu koji su zbog bolje kvalitete života odlučili živjeti u Francuskoj. Sigurnost za obitelj, lakša komunikacija s ljudima, kultura, umjetnost, uz vrhunsku gastronomiju, razlog su što europski kontinent nakon stoljeća iseljavanja opet postaje najpoželjnije mjesto za život. Čut ćemo intervju s najmlađim matadorom i vidjeti snimke dok ubija svog prvog bika. Posjetit ćemo i Lourdes, Pau-Orthez, plaže na Atlantiku, Bilbao i Santander.
Nakon Europskog prvenstva u Portugalu Goran Milić i snimatelj Vanja Bašić posjetili su svetište Santiago de Compostela i snimili razgovor s hodočasnikom koji je pješačio 55 dana. Posjetili su i španjolsku sjevernu obalu i Santander gdje su se ukrcali na trajekt za južnu Englesku. Na brodu - veseli Grci zbog pobjede na EP. U Plymouthu posve novi mentalitet, arhitektura, ali i cijene! London - raskošna metropola, ali veliki problem predstavlja kriza zdravstvenog sustava.
Irska je zemlja koja ekonomski najbrže napreduje u Europskoj uniji. Ima najmlađu radnu snagu, od koje skoro polovica ima visoku ili višu naobrazbu. Ali želja za vlastitim domom i drastično poskupljenje nekretnina tjera mlade Irce na zaduživanje kod banaka. Svaki je Irac u prosjeku zadužen 28.000 eura, sedam puta više od prosječnog Hrvata. Kazna za pušenje u zatvorenom prostoru u Irskoj iznosi 3000 eura. Pokušali smo doznati kako se onda pušači i pivopije snalaze po pubovima. Irska je zemlja fascinantne kulturne baštine -književnici George Bernard Shaw, Jonathan Swift, Oscar Wilde, James Joyce i mnogi drugi. Irska ima 500 terena za golf od kojih su neki stajali i 200 milijuna eura. O tome koliko Irce opterećuje sukob protestanata i katolika u Sjevernoj Irskoj čut ćemo u razgovoru s predstavnikom Shin Feinna.
Do dva sata popodne na ulicama Amsterdama možete sresti samo Nizozemce. Popodne, pa do kasno u noć amsterdamske su ulice velika pozornica na kojoj možete vidjeti pripadnike mnogih naroda. Pokušali smo doznati kako koegzistiraju. U Amsterdamu beskućnici imaju pravo useljavanja u prazne kuće.
U posljednjoj emisiji ciklusa "Idemo na Zapad" novinar Goran Milić i snimatelj Vanja Bašić prolaze kroz Den Haag (čut ćemo razgovor sa zatvorskim čuvarom koji u sheveningenskom zatvoru radi već 20 godina, "nezgodan" susret s nizozemskom policijom koja je pratila našu TV ekipu), Belgiju (Bruxelles, Waterloo, Antwerpen), Luxembourg (gdje je palača vojvode puno manja od dvorca tamošnje tvrtke za trgovinu čelikom) te njemački Ulm, gdje je rođen Albert Einstein.
Ekipa Hrvatske televizije - novinar Goran Milić, redatelj Željko Musić i snimatelj Dragutin Ramadža - obilazi 11 europskih zemalja: Mađarsku, Slovačku, Češku, Poljsku, pribaltičke države, Finsku, Švedsku, Norvešku i Dansku. Serijal prikazuje život u članicama EU, vidjet ćemo usporedbe s hrvatskim standardom, čuti razgovore s vodećim političarima, istaknutim poslovnim ljudima, kulturnim djelatnicima i sportašima. Ekipa obilazi povijesna mjesta u tim zemljama, posjećuje velike tvornice i Hrvate koji tamo žive.
U Slovačkoj su ekipu emisije "Idemo na sjever" primila dvojica premijera: Vladimir Mečiar i Mikolaz Dzurinda. Mečiar je govorio o Franji Tuđmanu, a Dzurinda o masovnim inozemnim investicijama. U Devinskom Novom Selu susret s Hrvatima, potomcima izbjeglih pred Turcima u 16. stoljeću. Slovačka - zemlja vitkih ljudi i lijepih žena, umjerenih cijena, obnovljenih spomenika kulture - iz koje svaki četvrti od milijun Slovaka koji ljetuje u inozemstvu dolazi na hrvatski Jadran.
Goran Milić, novinar, i Dragutin Ramadža, snimatelj, nastavili su put prema sjeveru kroz Prag, Krakow i Varšavu. U Pragu su posjetili staru pivnicu u kojoj su dalmatinski studenti početkom prošloga stoljeća osnovali NK Hajduk, koji je nakon toga ostao zaštitni znak Splita. Prag posjeti godišnje 7,5 milijuna turista, koji doista imaju što vidjeti. Grad ratuje s ilegalnim reklamama na fasadama povijesnih zgrada. Na putu do Krakowa ekipa je svratila do rodne kuće Ivana Pavla II. u Wadowicama. U Krakowu blještavilo stare jezgre kojoj bi i Dubrovnik mogao pozavidjeti i sumorni ostaci raspadnutog komunističkog sustava na gradskoj periferiji.
Kako praviti razliku između Litve, Letonije i Estonije (koje se na engleskom zovu Lithuania, Latvia i Esthonia)? Litavci, Letonci i Estonci ili Litvanci, Latvijci i Estonci govore nama nerazumljivim jezicima, ali se i međusobno ne razumiju. Litva je većinsko katolička, a Estonija izrazito protestantska. Cijene u sličnim restoranima pet puta su veće za isto jelo u Rigi nego u letonskoj provinciji. Kaunus, bivši glavni grad Litve, nije obojio fasade u posljednjih pedesetak godina, dok je novi glavni grad Vilnius u punom prosperitetu.
Finska je prva zemlja članica EU nakon sedam posjećenih u kojoj se plaća u eurima. Finci su narod koji preko ljeta uživa u noćnom životu, ali Finci nisu agresivni i stopa kriminala je među najnižima u svijetu. Ali svaki taksist mora imati ugrađenu kameru koja non-stop snima putnike. Mladi biznismen koji je ušao među deset najboljih u prošloj godini odbija pomisao voziti skupocjen automobil, nositi Bossova odijela, čak nema niti ručni sat. Mlada Finkinja, poslovna žena, ne želi imati vlastitu djecu, jer smatra da je to prevelika odgovornost koju ona ne bi mogla ispuniti, ali zato redovito preko vikenda uzima djecu od brata i sestre. Finska, koju zovu zemljom s tisuću jezera, ima zapravo 180.000 jezera. Unatoč skupoći koja je došla kao šok nakon jeftinih tranzicijiskih zemalja, Goran Milić, novinar, i Dragutin Ramadža, snimatelj, dali su Finskoj do sad najvišu ocjenu.
Idemo na sjever! Ovoga puta u Švedsku. Bogatu, socijalno pravednu zemlju u kojoj je Goran Milić ipak pronašao jednog siromaha. U moru lijepih plavuša protestantske vjere otkrio je i tamnoputu Šveđanku, katolikinju. Posjet Silicijskoj dolini iz koje se upravlja švedskim bogatstvom. Svi telefoni Erickssona od prvoga do posljednjega. I putovanje megabrodom koji je izgrađen u splitskom brodogradilištu.
Novinar Goran Milić i snimatelj Dragutin Ramadža prikazuju nam Oslo i norveške fjordove. Putuju zemljom koja ima 50.000 dolara po stanovniku i u kojoj radnik zarađuje 25.000 kuna mjesečno, ali je i jedna kuglica sladoleda 25 kuna, a porcija bifteka 350 kuna. "Studenti danas manje uče nego prije", žali se sveučilišni profesor, "i na fakultetu su samo od 9 ujutro do 5 popodne." Norvežani žive skromno unatoč bogatstvu i nije javno poznat slučaj da je neki roditelj kupio sinu ili kćeri na dar automobil.
Kopenhagen, glavni grad Danske, je na otoku koji sa Švedskom spaja 16 kilometara mostova, tunela i nasipa. Ali to je i grad gdje počinju europske hedonističke navike, tako različite od štedljivog i skromnog skandinavskog sjevera. O poslovnoj etici i odgoju djece Goran Milić razgovarao je s prvim čovjekom Carlsberga, tvrtke koja godišnje poizvede 9 milijardi litara piva u 140 zemalja, i s predsjenikom uprave Veluxa, vodeće firme za prozore na kosim površinama. Usred parka Tivoli dominira restoran "Hercegovina" s fotografijama poznatih Hrvata koji su ga posjetili. Vidjet ćemo i Legoland, gradić sagrađen od lego kockica. Povratak u hrvatsku preko Brlina, razgovori s ljudima ispred Brandenburških vrata koja su nekada razdvajala dvije Europe.
Nakon pet tjedana putovanja automobilom i brodom od Zagreba preko srednje i istočne Europe, baltičkih država, Finske, Švedske, Norveške i Njemačke Goran Milić rekapitulira najvažnije pouke - na sjeveru se više štedi, ali ne nužno i više radi; čak i siromašne zemlje europskog juga imaju bolju gastronomiju od protestantskog sjevera; pravni se sustav na sjeveru čini nepogrešivim - finski ministar pravosuđa poznaje samo jedan pokušaj korupcije u posljednjih 20 godina; cijela postkomunistička Europa obnavlja i uređuje velike gradove; autoceste im nisu prioritet; engleski jezik najbolje govore Šveđani, Danci, Finci, pa Norvežani i Estonci, a slabiji su "anglofoni" - Slovaci, Poljaci, Litavci i Mađari.
U prvoj emisiji ciklusa "Idemo u Ameriku" Goran Milić nam predstavlja New York. Atraktivnim snimkama iz broda, neboderskih visina i s ulica, susretima s taksistima, policajcima, homoseksualcima, glazbenicima, ortodoksnim Židovima, Milić nam otkriva velike promjene u američkoj metropoli u posljednjih dvadesetak godina. New York nije više grad kriminala, droge i prostitucije, ali stanarina za jednosobni stan dostiže 4000 dolara mjesečno. Mladi crnac, šetajući pse, zarađuje 200 dolara za dva sata. Medaljon koji daje pravo na bavljenje taksi prijevozom stoji 400.000 dolara!
U drugoj emisiji putopisnog serijala "Idemo u Ameriku" Goran Milić nas vodi u sjedište Ujedinjenih naroda. Posjet američkom informatičkom divu IBM-u koji godišnje prodaje više od 90 milijardi dolara proizvoda i usluga. Kako je Bill Gates postao milijarder na IBM-ov račun? Najopasnija ulica u Americi danas je Calle Ocho, Osma ulica u Miamiju. S ribarima kod Key Westa. Koliko je korupcije u SAD-u i kako se protiv nje bori država?
Na rekordnoj vrućini od 49 stupnjeva Celzija Goran Milić nam pokazuje legendarni zatvor u Yumi. Zatvorenici su patili, ali su kazne bile kraće nego danas. Gdje se u Americi može kupovati oružje bez dozvole? Zapadnjačka tradicija dopušta nošenje pištolja na ulici pod uvjetom da su vidno istaknuti! Susret s Indijancima u Arizoni i Nevadi. Ratna sjekira s bijelcima nije zakopana, sjećanja na nepravde još su aktualna. Indijanci se sude s državom, kakvi su im izgledi - o tome govori predsjednik Federalnog suda za žalbe.
Ulicama San Francisca: Golden Gate, povijesni tramvaj, automobil kandidata za senatora iz Kalifornije ima registarske pločice s natpisom Vukovar... U Chicagu se za župana kandidira Tony Peraica, Hrvat oženjen Pakistankom, koji predvodi procesiju 100-godišnjeg obilježavanja Velike Gospe i tisuće Pakistanaca na njihov nacionalni praznik. Pizza za četvero u Chicagu ima 6 kilograma. Gdje stanuje Oprah Winfrey?
Goran Milić, snimatelj Dragutin Ramadža i redatelj Željko Musić bili su prva TV ekipa koja je ikad nazočila uređivačkom kolegiju Chicago Tribunea i pratila polemiku oko naslovnice nedjeljnog broja koji listu donosi 62% prihoda. Tri američke poljoprivrede: na Srednjem zapadu obitelj bez pomoći sa strane obrađuje 500 hektara kukuruza, soje i pšenice; na jugozapadu glavna radna snaga su Meksikanci, koji zarađuju više nego što se u Europi misli, a u sjevernoj Kaliforniji poljoprivreda je znanost i marketing. Vinar hrvatskih korijena Miljenko Grgić prvi je pobijedio francuski Chardonnay i postao turistička atrakcija doline Nappa.
U šestoj emisiji upoznat ćemo Los Angeles. Snimke slavnih na Hollywood Boulevardu, Beverly Hillsu i Rodeo Driveu. Kakvi su izgledi mladog konobara njemačkog podrijetla, katoličke vjere koji izgleda kao Brad Pitt da postane holivudski glumac? Kakav restaurant ima Goran Milić u luksuznoj četvrti Santa Monice? Velika hrvatska crkva Sv. Ante ostala je usamljena usred kineske četvrti, ali vjernici masovno dolaze iz 30 km udaljenog San Pedra. Među Hrvatima u toj regiji nema nijednog beskućnika ili korisnika socijalne pomoći. Ali druga generacija već koristi engleski kao prvi jezik.
Kako se živi u Peoriji, tipičnom gradu od 200.000 stanovnika na američkom Srednjem zapadu? Posjet industrijskom divu Caterpillaru. Zaposlenici imaju stanku za ručak od 20 minuta, a bolje pozicionirani djelatnici dobivaju pola sata. Susret s Amerikankama u Zapadnoj Virginiji, koje priznaju kako su prvi put susrele Europljane i ne znaju nabrojiti ni jednu europsku zemlju. Malo poduzetništvo, razgovori s doseljenicima koji su stigli u Ameriku sa 100 dolara u džepu, a danas imaju vlastite obrte. U posjetu milijunašu koji daje farmerima 1000 hektara na besplatno korištenje.
U osmoj emisiji Goran Milić predstavlja Silicijsku dolinu, carstvo vrhunske tehnologije, koja živi u znaku slogana: individualizam, optimizam i inovacija. Vlasnik nekoliko softverskih kompanija Viktor Batinović za prošlu je godinu platio porez od 9,5 milijuna dolara. Američki gastronom, voditelj TV emisije, nakon boravka u Hrvatskoj tvrdi da smo veliki majstori za pizzu. Kako živi američki vozač kamiona i koliko zarađuje? Vinar Miljenko Grgić prvi je pobijedio Francuze svojim kalifornijskim vinima.
U devetoj emisiji Goran Milić predstavlja Las Vegas, američko carstvo kocke i hedonizma. Kako su Amerikanci podigli dvomilijunski grad usred pustinje? Šetnja preko brane Hoover Dam, koja osim što daje struju regulira i tok rijeke Colorado. Let iznad Grad Canyona. Posjet napuštenom mjestu Tonopah koje je živjelo od rudnika srebra.
U pretposljednjoj emisiji posjetit ćemo Pittsburgh, nekad gigant američke čelične industrije, a danas središte medicinske tehnologije i važno sveučilišno mjesto. To je grad s 446 mostova na tri rijeke i sjedište hrvatske katoličke župe u SAD-u. Jedinstven Hrvatski institut u Chicagu drži bogati arhiv s više od 300 raznovrsnih časopisa koje su u proteklom stoljeću izdavali Hrvati po svijetu. Goran Milić vodi nas zatim u Washington, glavni grad SAD-a, u kojemu nijedna zgrada ne smije biti viša od Kongresa. Kako rade lobisti? Posjet sjedištu Glasa Amerike.
U posljednjoj emisiji serijala Goran Milić vodi nas u Disneyland, zabavni park koji je dosad posjetilo 500 milijuna turista. Američki vlakovi su kompozicije od 150 vagona. Zašto su Amerikanci najdeblji ljudi na svijetu? Gost je veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Robert Bradtke. Zašto se sve manje Hrvata iseljava u SAD, može li se očekivati ukidanje viza?
Snimatelj Dragutin Ramadža i Goran Milić vode nas u glavni grad Ottawu, na proslavu Dana Federacije Kanade. Građani dolaze iz cijele zemlje i s razvijenim zastavama slave do jutra. Na slapovima Niagare: od parkinga gostiju zaradi se sto milijuna kuna godišnje! Intervju s gradonačelnicom Mississauge, koja vlada gradom 27 godina, a odavno je prešla 8o-tu: "Hrvate posebno volim, nikad nisam čula za Hrvata beskućnika u Kanadi." Tko je kupio pizzeriju Gojka Šuška u Ottawi i zašto su ga zvali Gary? Na vrhu tornja CN u Torontu... U kanadskom znanstvenom institutu u kojemu je radilo 11 Nobelovaca, a najprestižniju nagradu dobio je 39-godišnji hrvatski profesor Igor Štagljar. Kanadski akademici u kratkim hlačama piju pivo iz limenki s Goranom Milićem.
U drugoj emisiji o Kanadi, Goran Milić i Dragutin Ramadža vode vas do slapova Niagare. Vodopad je nastao kao posljedica globalnog zatopljenja u davnim vremenima. Susret s dobitnikom najprestižnije kanadske znanstvene nagrade Igorom Štagljarom koji radi u Institutu u Torontu, u zgradi u kojoj je radilo 11 nobelovaca. Kanadski akademici dolaze na posao u kratkim hlačama, a Štagljarevu nagradu od 650.000 dolara komentiraju: "On će Kanadi vratiti puno više! Sretni smo što je došao.". Kanadska ovogodišnja nacionalna prvakinja u karateu je policajka hrvatskog podrijetla, nositeljica crnog pojasa "trećeg dana". S kamerom u novoj, najvećoj hrvatskoj crkvi u Kanadi, u Norvalu. Što smeta Hrvatima u iseljeništvu?
U trećoj emisiji serije "Idemo na put" Goran Milić upoznaje nas s frankofonskom Kanadom. U Montrealu i Quebecu govori se uglavnom francuski, a hoteli imaju natpise "We Speak English". Sve je veći jaz između kanadskih Francuza i Engleza, premda je Quebec danas dalje od otcjepljenja. Provincija s velikom katoličkom tradicijom, s najvećom bazilikom u zapadnoj hemisferi, ali sa sve praznijim crkvama. Zašto se u Quebecu svi sele 1. srpnja? Najveći jazz festival na svijetu je u Montrealu.
U četvrtoj emisiji o Kanadi Goran Milić i snimatelj Dragutin Ramadža vode nas u Vancouver, po mnogima jedan od pet napoželjnijih svjetskih gradova po kvaliteti života. Međutim, Milić otkriva i tamnu stranu toga grada na Pacifiku. Prepun je narkomana, alkoholičara, ovisnika svih vrsta. Gradonačelnik Sam Sullivan, trajno paraliziran nakon nesreće na skijanju, domaćin je Zimskih olimpijskih igara 2010. Poruke lokalnih Indijanaca na čijoj će se zemlji održati Olimpijada: Ambijent neće biti zapadnjački, nego u duhu domorodačke tradicije! Zašto homoseksualci u Vancouveru žive u najljepšoj četvrti s najvišim stanarinama? "Mi si to možemo priuštiti s dvije muške plaće. Heteroseksualnim obiteljima s djecom je puno teže..."
Aljaska je najveća američka država, a s brutto proizvodom po stanovniku višem od 50.000 dolara godišnje spada i u najbogatije. Međutim, ljudi žive u skromnim kućama kakve mnogi Hrvati ne bi poželjeli ni za vikendice. Zato imaju najveći broj privatnih zrakoplova u svijetu po stanovniku, čak u manjim mjestima djecu svakodnevno voze avionima u školu. Posjetili smo ušće rijeke Kenai, carstvo lososa, u potrazi za medvjedima, zatim tragače za zlatom koji su pronašli grumenje. Tamo je i carstvo krzna i krznenih kaputa. Družimo se s Eskimima, vidjet ćemo snimke njihovih sportskih natjecanja, izbora za miss...
Nakon 20-satnog leta, od Anchoragea preko Vancouvera i Montreala do meksičkoga glavnog grada, Goran Milić i snimatelj Dragutin Ramadža stigli su u prvu zemlju u razvoju u petogodišnjem ciklusu ovog serijala. Od 110 milijuna Meksikanaca 20 milijuna je pothranjeno, premda je hrana u Meksiku beskrajno jeftina. Možete ručati za kunu-dvije u toj zemlji vrhunske gastronomije iz koje su nam stigli kukuruz, rajčica, čokolada i duhan. Meksikanci su u golemoj većini katolici, ali su u vjeru unijeli i neke navike indioskih starosjedilaca. Gospa od Guadalupe jedina je trudna djevica, tvrde meksički gospolozi. Asteci nisu držali stoku, ali su hranili i jeli pse, sve osim jednoga, chiuahue, koji je imao status svetinje.
U drugoj emisiji o Meksiku Goran Milić vodi nas u Monterrey, 1000 km sjeveroistočno od glavnog grada. To je jedan od najpoželjnijih gradova u Latinskoj Americi s višim životnim standardom od ostatka Meksika, gdje su smještene vodeće kompanije: Cemex, Pemex, pivovara Carta blanca itd. Posjet tehnološkom institutu, sveučilištu na kojemu studiraju i Amerikanci. Reportaža iz malih mjesta gdje ljudi vjeruju u duhove, vještice, trolove i često viđaju izvanzemaljce. Od lokalnih ljekovitih trava žive preko 100 godina.
U trećoj emisiji o Meksiku Goran Milić nas vodi u Acapulco, najpoznatije ljetovalište na Pacifiku. Skokovi s Quebrade, let padobranom iznad zaljeva i posjet Hrvatu koji u svojoj tvrtki zapošljava 30 odvjetnika. Noćna zabava slična Zrću na Pagu i Carpe diem na Hvaru, ali ipak nešto decentnija. Meksikanci su ponosni zbog davne nacionalizacije Pemexa, ali su nezadovoljni poslovanjem te firme premda je litra benzina danas samo 4 kune.
Goran Milić i snimatelj Dragutin Ramađa vode nas u Ceurnavacu. Kontrast bogatstva i sirotinje. Mariachi sviraju u katedrali, ali sviraju i lijepoj Mari iz Dubrovnika. Piramide Sunca i Mjeseca pokraj meksičkoga glavnoga grada. Iz današnje perspektive Asteci nisu bili tako civilizirani narod - držali su robove i pekli pse na ražnju.
Američki veleposlanik u Zagrebu Thomas Marr ocjenjuje Milićeve putopisne emisije o Kanadi, govori o odnosima Francuza i Engleza te o dobrim i lošim stranama jačanja kanadskog dolara. Pogledat ćemo najljepše krajolike na Aljasci, a trojica doktora znanosti (teolog, povjesničar i meksički profesor) dopunit će nam saznanja o Meksiku i ulozi Hrvata u burnoj povijesti te stomilijunske zemlje.
Tročlana ekipa HTV-a, novinar Goran Milić, snimatelji Darko Petrinec i Andi Mošnja, prošli su Švicarskom od talijanskog kantona Ticino, kroz najduži europski cestovni tunel San Gottardo (17 km) do Züricha, Basela, Berna, Lozane, Ženeve i St. Moritza. Snimali su i na licu mjesta montirali većinu materijala isprobavajući novu produkcijsku tehniku HTV-a, po Milićevim riječima "triput bolju od dosadašnje". Posjetili su hotel "Giardino" u raskošnom ljetovalištu Ascona gdje će odsjesti njemačka nogometna reprezentacija koja će zrakoplovom letjeti na utakmice u Austriju. Milić razgovara s nekad najvećim svjetskim proizvođačem svile za kravate, koji je taj posao napustio 50-ih godina prošloga stoljeća uz poklič - "Ubili ste kravatu, a ona je od Hrvata". Švicarski protestanti ne bi potrošili ni centa od eventualnog dobitka na lotu, a katolici bi pravili velike proslave i dijelili novac s rodbinom. Gradonačelnik Dietikoma nema pravo na auto, vozača i plaćeni parking, ali zaradjuje 220.000 švicarskih franaka (brutto) godišnje. Neobična arhitektura u švicarskim gradovima, visoke zgrade širine samo 50 cm! Koliko je tamo četvorni metar stana?
Švicarska je bogata zemlja, ali ljudi žive skromno i štedljivo, premda imaju ponudu za sve ukuse. Satovi Patek Philippe prodaju se i za više od 10 milijuna dolara! U St. Moritzu služe vodku iz originalnih Fabergéovih jaja. Čašica od 0,04 l stoji 3000 eura! Unatoč dugom boravku, Hrvati u Švicarskoj čuvaju svoje običaje. Na vjenčanju Dejana Rakitića, starijeg Ivanovog brata, bilo je 620 uzvanika, što su Švicarci prepričavali tjednima. Ali, još duže se komentira tragedija u Locarnu, u talijanskom kantonu, gdje su trojica mladih Hrvata ubili jednog švicarskog vojnika. Zašto u Švicarskoj Slavonci vrijedno kopaju vrtove i za to plaćaju naknadu državi, a u Hrvatskoj ne kopaju ni kad im država plaća?
U prvoj od osam emisija o Rusiji Goran Milić nam prenosi prva zapažanja po dolasku u glavni grad najveće države svijeta. S neznanjem ruskog jezika imat ćete veće probleme no što ste mislili. Milićeva kolegica Martina Kiseljak stalno je, pak, nailazila na ljude u civilnim odjelima koji su zabranjivali snimanje na mjestima gdje se to nikad ne bi očekivalo - na Crvenom trgu, pred kazalištem, u gotovo svakoj ulici... Prometna je gužva u Moskvi neopisiva, a vozni park se čini najmoćnijim na svijetu. U Moskvu se godišnje uveze 12.000 Lexusa i 1200 Porshea. Kako izgleda ruski hotel s pet, a kako s tri zvjezdice. Posjet glavnom uredniku legendarne radio-postaje "Eho Moskva" u čijem su studiju gostovali Bill Clinton, Gerhard Schroeder, Tony Blair i gotovo svi lideri današnjeg svijeta. Kako je Milić razgovarao s Andrejom Aršavinom, a što je Martina snimila u moskovskom metrou i na megatržnici Ismailovo?
U emisiji Idemo na put s Goranom Milićem: Moskva City - najviši neboder u Europi, u kojem i cijene poslovnih prostora lete u nebo; kako je KGB pronalazio i kažnjavao neprijatelje režima; taksi kao lutrija; metro kao muzej; zašto se pjevačica Lola u središtu Moskve svukla do gola.
Dan grada Moskve - na Crvenom trgu boks umjesto vojnih parada. Sumamed - bez recepta i jeftinije nego u Hrvatskoj. Skupe privatne škole, besplatni studentski domovi.
Sankt Peterburg - najljepši grad Rusije, možda i svijeta: Aurora, Ermitaž, kanali, dvorci i spomenici. Svadbe - slikanje s Petrom Velikim i vatromet na Nevi. Hrvatski reprezentativac Ivica Križanac, velika zvijezda Zenita: 'Kako sam uspio bez menadžera'.
U petoj emisiji vidjet ćemo što Hrvatska prodaje Rusiji - vina, odijela i Miru Gavrana. Slijedi intervju s najpoznatijim ruskim novinarom, autorom velikog serijala o Americi.
U šestoj emisiji serije Idemo na put s Goranom Milićem posjetit ćemo rusku provinciju. Bez vode i asfalta živimo baš sirotinjski. Najstariji ruski grad - Veliki Novgorod - turisti tek otkrivaju. Robne kuće na provincijski način.
Saznat ćemo koliko Rusija ima nafte i plina te piju li Rusi previše. Zavirit ćemo i u noćni život, odnosno pokazati kako se zabavlja zlatna mladež.
Nakon sedmodijelnog ciklusa emisija iz Rusije, Goran Milić vodi nas na put po šest zemalja Južne Amerike. Vidjet ćemo kako se živi u Argentini, Čileu, Ekvadoru, Brazilu, i koliko je Urugvaj različit od Paragvaja. Prva je emisija primjerena Badnjoj večeri - doznat ćete kako se slavi Božić u Južnoj Americi na + 30 C, i zašto katolička crkva na tom dijelu kontinenta igra drukčiju ulogu nego u Europi. Božićne pjesme zapjevat će poznati južnoamerički pjevači, a za razmišljanje će ostati poruke tamošnjih svećenika koji uvijek ističu da za Božić ne smijemo zaboraviti siromašne. Goran Milić, novinar Matija Vukšić, snimatelj Andi Mošnja i montažer Robert Petrinec obišli su najsiromašnije četvrti južnoaameričkih gradova i zalazili tamo gdje se ni lokalna policija nije usuđivala. Serija ima deset nastavaka i u pojedinosti opisuje južnoamerički mentalitet, socijalnu situaciju, kulturu i sport.
Priča o Buenos Airesu, najljepšem i najuzbudljivijem gradu Južne Amerike, po mišljenju Gorana Milića, a i njegova mlađeg kolege Matije Vukšića. Grad bez ksenofobije. Kako se "portenosi" udvaraju djevojkama? Noćni život bez usporedbe. Tužna priča o majkama nestalih pod vojnom diktaturom. U posjetu militantnim studentima, trockistima, lenjinistima i anarhistima. Razgovor sa sestričnom Che Guevare. Na stadionu Boce Juniors..
U trećoj emisiji o Argentini Goran Milić i Matija Vukšić vode nas u Mar Del Platu, na međunarodni filmski festival. Ovo najveće argentinsko ljetovalište pod vlašću Evite i Perona bilo je radničko odmaralište za više od 2 milijuna ljudi, koji su plaćali jedan dolar na dan. Jedan dan na estanciji u argentinskoj pampi, među kravama, konjima i nojevima koji se love s kuglicama boleadores. Kako izgleda objed s 18 vrsta mesa?
Putovanje po Južnoj Americi nastavlja se u Urugvaju. Bili smo u glavnom gradu Montevideu i posjetili Centenario, stoljetni stadion na kojem je 1930. godine održano prvo Svjetsko nogometno prvenstvo. Na tom natjecanju u polufinalu su igrali Urugvaj i Jugoslavija. Čut ćemo razgovor s Miriam Montero. U jednoj od prvih emisija gledali ste njezinog brata Huga Montera koji je prošao sve tamošnje ekonomske krize i danas živi u derutnom stanu u Buenos Airesu. Miriam je za vrijeme vojne diktature u Urugvaju 12 godina provela u zatvoru. Vojni pilot Fedor Jaugušt govori o bijegu iz NDH te kako ga je preuzelo njemačko zrakoplovstvo Luftwafe. Priča o popularnom čaju mate. Na ulicama Montevidea svi piju mate koji izaziva ovisnost. Kako je prošao susret s facebook prijateljicom u dalekoj Punta del Este i druge teme...
U glavnom gradu Asunciónu, koji je nekad bio prvi grad Južne Amerike. Prvi je imao željeznicu. Valuta je guarani, a s dvjestotinjak dolara ste milijunaš. U Paragvaju velike su razlike vidljive između bogatih i siromašnih. Razgovarali smo sa siromašnim Paragvajcima, ali snimili smo i skupocjene terence kojih ovdje ima šest puta više nego u Buenos Airesu. Bili smo kod Maka indijanaca koji su otplesali njihov ples kacha bambu i to dobro naplatili. U paragvajskom zoološkom vrtu i druge teme...
Čile je zemlja neobična oblika, dužine 4300 kilometara, a široka prosječno 175 kilometara. Ovdje je veliki utjecaj Hrvata, najveći od svih zemalja gdje su se naši ljudi iseljavali. Bili smo u Hrvatskom veleposlanstvu u Čileu. Bili smo u Santiagu u kojem živi gotovo polovina stanovništva, sedam milijuna od ukupno 16. O dramatičnim 70-ima, vojnom puču, generalu Augustu Pinochetu i svrgnuću legalno izabranog predsjednika Salvadorea Allendea. Razgovor s Hercegovcem Miletićem koji je izgradio luksuzni tunolovac "La Reina de la paz" (Kraljica mira), a doznat ćete kako su divovske lignje za plivače opasnije i od morskih pasa...
Put s Goranom Milićem nastavljamo u Ekvadoru, u glavnom gradu Quitu, koji je ugodno iznenadio. Toliko je restauriran da pod svaku cijenu žele zadržati gradonačelnika, ratnog junaka. Traži se i promjena ustava ne bi li bio u mogućnosti osvojiti i treći mandat. Na crti Ekvatora, koja dijeli zemaljsku kuglu. Stanete li točno na crtu Ekvatora - jaje će stajati na vrhu čavla. Je li tko uspio? U najvećoj pacifičkoj ribarskoj luci Manti u kojoj smo razgovarali s tajkunom Ivom Čukom s Dugog otoka. Ima pet brodova i zapošljava 1100 radnika koji sudjeluju u podjeli profita...
U desetoj emisiji iz Južne Amerike Goran Milić vodi nas na Copacabanu u Rio de Janeiro gdje je pokušao doznati što znači riječ "torcida". Malo pjesme i plesa iz Ekvadora i Brazila. Razmišljanje o realnosti siromaštva u zemljama u kojima se jede kilogram mesa po osobi čak i u siromašnim predjelima. U školi u Montevideu koja se ujutro zove hrvatska, a popodne švicarska, djeca borave na malom prostoru po nesnosnoj vrućini. Jedno od najljepših mjesta Južne Amerike je ljetovalište Punta del Este. Čut ćemo i priču o svećeniku, Hrvatu iz Janjeva, koji se zaredio u Zagrebu, ali ne uspijeva dobiti domovnicu.
Nakon južnoameričke turneje, u prvoj emisiji iz arapskog svijeta Goran Milić nam predstavlja Kuvajt. Što je divanija? Što liječi islamska medicina? Koja su prava žena? Protestantski svećenik vodi molitvu u arapskoj odori, a papinski nuncij zove se Al-Hašim kao i muslimanski prorok Muhamed. Za gledanje javnih pogubljenja unajmljuju se hotelske sobe. Kuvajćani su veliki turistički putnici, a ništa ne znaju o Hrvatskoj.
U prvoj emisiji iz Turske Goran Milić nam prikazuje glavni grad Ankaru gdje je razgovarao s bivšim predsjednikom i premijerom Sulejmanom Demirelom o Hrvatskoj, predsjednicima Tuđmanu i Mesiću. Kakava je uloga turske vojske? Zašto se održava kult Kemala Atatürka? Zašto je kritiziranje "turčinstva" kazneno djelo? Razgovor s vođom parlamentarne stranke turskih Kurda o željama ovog naroda čijih je pripadnika 20 milijuna u Turskoj. U Izmiru i Efezu u kući Djevice Marije, na obali Egejskog mora, o pravima turskih žena.
U drugoj emisiji o Turskoj Goran Milić prikazuje Istanbul, megapolis od 15 milijuna stanovnika od kojih su 5 milijuna s područja bivše Jugoslavije i Balkana. Aja Sofija, Plava džamija, most preko Bospora, Topkapi i Grand Bazaar nezaobilazna su mjesta za turiste. Kako pod jednim krovom opstaje 4000 malih trgovina? Više je pravilo nego iznimka da Turci u siromašnijim pokrajinama počinju raditi u desetoj godini. Susret s petim najbogatijim Turčinom, vlasnikom ENKE, Šarifom Tarom, čiji su preci sudjelovali u Kosovskom boju. Mustafa Sarigul, načelnik najbogatije općine u Istanbulu Sasli, više voli 4 milijuna poslovnih ljudi koji svakoga dana dolaze raditi u njegovu općinu nego 500.000 stalnih stanovnika.
U prvoj emisiji o Bosni i Hercegovini Goran Milić susreće Miroslava Ćiru Blaževića na ulicama Banje Luke. Stanovnici glavnog grada Repubilke Srpske oduševljeno pozdravljaju nacionalnog izbornika, ali većina ne navija za reprezentaciju BiH. U Bihaću načelnik općine Hamdija Lipovača spustio je cijene kruha za siromašne na pola marke (dvije kune). Kako je nastao livanjski sir? U Širokome Brijegu poduzetništvo je na europskoj razini, a automobila četiri puta više nego prije rata. Što se misli u Neumu o izgradnji mosta za Pelješac, koliko se obnovilo selo Ravno, stanovnici Tomislavgrada više ne idu na rad u Njemačku nego u Hrvatsku.
U drugoj emisiji o Bosni i Hercegovini, Goran Milić obilazi Sarajevo, Mostar, Zenicu, Posušje, Drvar i Žepče i bilježi što je obnovljeno i izgrađeno. Zašto je Sarajlija prebacio cijelu zgradu s lijeve na desnu stranu Miljacke i nazvao je "Inat". Kako je Gojko Jelačić, vlasnik hidroražnja kod Jablanice, uspio nesmetano raditi tijekom rata? U zeničkom zatvoru robijaši rade za plaću od 200 maraka, a glavni je slogan "Izvozimo domaće". U Mostaru, gopodarski sajam s velikim brojem inovacija.
U trećoj emisiji iz Bosne i Hercegovine Goran Milić donosi reportaže iz Tuzle, Orašja, Brčkog, Gradačca, Modriče, Odžaka, Banje Luke, s Plehana. Kako je Tuzla izašla na Panonsko more? Za razliku od ostatka BiH, Orašje proizvodi hranu i za izvoz. U Odžaku umirovljenici milijunaši? Distrikt Brčko jedinstveno je uređeni prostor u inače kompliciranoj državi. S tržnice Arizone otišli Kinezi! Banja Luka u velikom usponu, na ulicama nema ni papirića, a gradonačelnik Davidović želi grad po uzoru na Salzburg. S biskupom Komaricom na Veliki petak. BiH je država u kojoj ni premijer ne zna koliko još ima premijera.
U prvoj emisji iz Južne Koreje ekipa Gorana Milića prikazuje najveće svjetsko brodogradilište u Olsonu. Varilac sa stručnim ispitom zarađuje 22.000 kuna na mjesec. Stanuje u stanu tvrtke uz mjesečnu najamninu od 100 kuna, a kad osnuje obitelj, tvrtka mu subvencionira 40% cijene stana. Možda i zato to brodogradilište svaka tri dana porine jedan novi brod. Goran Milić otišao je na pregled u bolnicu koja kombinira znanja zapadne i tradicionalne korejske medicine. Profesor korejske medicine dijeli ljude na četiri skupine, po boji glasa i ritmu pulsa. Desetomilijunski Seul čist je i tolerantan grad u kojemu se 2 milijuna ljudi preziva Kim.
U drugoj emisiji iz Južne Koreje Goran Milić se javlja s granice sa Sjevernom, komunističkom Korejom. Što pričaju bjegunci sa Sjevera, kako se tamo živi? Do svoje 20. godine izbjegla djevojka iz Sjeverne Koreje nije znala za rock and roll, Beatlese, Brada Pitta, ali je čula za Lenjina, Staljina i Tita. Što su temelji konfucijanskih vrijednosti i koliko ih se danas drže Korejci? U posjetu elektronskom divu Samsungu. Na najvećoj ribljoj tržnici u Aziji. Naša ekipa dobila je sat i pol programa na nacionalnoj korejskoj TV Arirang.
U drugoj emisiji o Australiji Goran Milić nas vodi u Melbourne gdje ga je primio gradonačelnik koji je tom prigodom istaknuo hrvatsku zastavu i svezao hrvatsku kravatu. O Hrvatima prve i druge generacije: otac je bio radnik na traci u Fordu, a sin je sada predsjednik uprave Forda za cijelu Australiju i Novi Zeland. Kako živi boljestojeća australska obitelj anglosaksonskih korijena? A kako se živjelo u gradu kopača zlata sredinom 19. stoljeća?
U trećoj emisiji o Australiji Goran Milić upoznaje bogatije Australce koji govore o odnosima u tradicionalnoj anglosaksonskoj obitelji. Susreti s klokanima, koalama, pregled otrovnih zmija i kukaca te lov na bizone koji su postali pošast na sjeveru zemlje. Vrhunski gastronom pripremio je našoj TV ekipi odrezak od krokodila. Kako je Milić prošao na alkotestu kad ga je zaustavila prometna policija? Konobari u Australiji pohađaju tečajeve za "odgovorno posluživanje alkoholnih pića". Kako je Hrvat, sin radnika Forda, postao direktor Forda za cijelu Australiju?
U četvrtoj epizodi iz Australije Goran Milić nam prikazuje malu obiteljsku farmu od 12 ha koju vodi zanimljivi bračni par. Suprug je pravnik u općini, supruga je urednica lokalnog lista, a stignu bez zapošljavanja radnika obrađivati zemlju, čuvati 150 ovaca i 50 krava i ljetovati šest tjedana godišnje! U posjetu Muzeju suvremene umjetnosti u Brisbaneu i galeriji slikara Charlesa Billicha u Sydneyu. Hrvatski građevinari u Australiji grade poslovne prostore od 400.000 četvornih metara, ali se više boje ekologa i guštera nego globalne krize. Fascinantno jednostavna životna filozofija 11-godišnje Australke - zašto se neće drogirati ni pušiti, zašto je prepisivanje zadaće za australsku djecu neprihvatljivo.
Kroz Brisbane nas je provela bivša gradonačelnica, institucija ovoga grada, Sallyann Atkinson. Ovamo su dolazili kažnjenici iz Engleske i nije im bilo lako. Na zastavi grada je omča za vješanje, što je bila kazna za neposluh. Kad ste umirovljenik, igrate golf besplatno, kad niste, plaćate sedam kuna za 18 rupa. A kako se igra kriket? Ni australski nogomet nije isti kao američki. Ribarnica u Sydneyu. Ribe kao u priči, ali zbog strogih zakona s broda se kupuje samo s licencom, dok sve ostalo mora na burzu.
Večeras gledamo posljednju epizodu o Australiji. Jesu li Aboridžini izmislili kravatu prije Hrvata? Premda ima samo četvrtinu aboridžinske krvi, jedan se mladić drži svih običaja prvih ljudi koji su nastanjivali Australiju. Ekipa HTV-a provela je i tri dana na kiši, u području velikih poplava. Kamo su nestala etnička imena nogometnih klubova, zašto više nema mnogobrojnih NK Croatia? Posjetili smo i vinariju Gibson koja miješa vino s medom. Kako se priprema biftek od 100 dolara, a kako glasoviti gastronom Denis Valčić peče meso klokana koje je pet puta jeftinije? Zašto je australsko pravosuđe toliko učinkovito, i na kraju, koje probleme i slabosti sustava Australci vide u svojoj zemlji?
U prvoj emisiji novog ciklusa, Goran Milić vodi gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka u slovačku Trnavu. Osim bratimljenja, dva su grada slična po velikim industrijskim zonama. Pod kojim je uvjetima mala Trnava dobila milijardu eura stranih investicija? Kakve su slovačke plaće? U anketi sa 100 slovačkih građana jednodušna je potpora Hrvatskoj za članstvo u EU! Hrvatski turizam Slovaci ocjenjuju vrhunskim, ali ne poznaju gotovo nijedan hrvatski proizvod, nekmoli brand. Poljoprivrednika iz Ivanićgrada, Marija Severa, dočekali su u Koruškoj austrijski farmeri i poljoprivredni eksperti. Kako Austrijanci štite male posjednike, od tri do pet hektara? Poticaji Europske unije za biofarme prelaze 700 eura po hektaru. Ali, kontrola proizvodnje prati se preko satelita!
U drugoj emisiji ciklusa A sad u Europu! Goran Milić vodi ravnatelja splitske bolnice Dujomira Marasovića u austrijski Graz. Uspoređujemo cijene i kvalitetu zdravstvenih usluga, plaće liječnika i medicinskog osoblja, prosjek liječenja pojedinih bolesti, uporabu skupih i generičkih lijekova itd. Građevinari u Njemačkoj također čekaju godinama na dozvole, a i tamo ima primjera da se "s vezom" bolje prolazi. Zašto Ante Šimunović, koji je izgradio stambeno-poslovne prostore na nekoliko tisuća hektara diljem Njemačke, nikada ne bi uložio u hotel na hrvatskom Jadranu? Kakva su iskustva njemačkog poduzetnika koji gradi vile u Istri?
U Krakowu, Goran Milić susreće najpoznatijeg poljskog novinara putopisca Roberta Maklowitza koji je nedavno snimio reportažu o Vukovaru. Na okupljanju Croentuzijasta bilo je i poljskih vojnika iz postrojbe koja je uhitila vukovarskog ratnog zločinca Slavka Dokmanovića. U rodnom mjestu pape Ivana Pavla II., Wadowicama, Poljaci su izložili fotografije suradnika tajnih službi iz komunističkog vremena. Što o tome misli svećenik iz Splita, Josip Mužić, a što kaže poljski disident kojega su te službe proganjale? Poljaci se voze 20 sati automobilom do Jadrana i visoko ocjenjuju hrvatski turizam.
U četvrtoj epizodi ciklusa "A sad u Europu!" Goran Milić sa svojim sugovornicima i snimkama na terenu dovodi u sumnju tezu kako je više od 1000 milijarda eura uzalud bačeno u oporavak istočne Njemačke. Teško je danas razlikovati istočni od zapadnog Berlina, istočni dio grada je čak i sređeniji, ljepše izgleda. Po plaćama, pravima i radnim obvezama uspoređuju se predsjednici sindikata njemačkih i hrvatskih strojovođa. Slovački i hrvatski policajac uspoređuju pravila i kazne u prometu. Hrvatski Rom Kasum Cana uvjeren je kako njegovi sunarodnjaci imaju više prava i bolji status u Hrvatskoj nego u Češkoj i Slovačkoj. Kako je Slovenac postao pobornik priznavanja Srba kao nacionalne manjine u Slovačkoj?
U petoj epizodi ciklusa A sad u Europu! Goran Milić prikazuje Prag, gdje susreće gradonačelnika Pavela Bema, koji mu izlaže glavne gradske probleme i uspjehe. Upoznaje profesore na znamenitoj filmskoj akademiji FAMU, gdje ga vodi redatelj Lordan Zafranović, razgovara sa senatorom koji je vodio pregovore Češke s EU itd. Ekipa HTV-a tamo je boravila u vrijeme posjeta Pape Benedikta XVI., ali Česi nisu toliko posvećeni vjernici kao susjedni Poljaci i Slovaci. Češka je veoma napredovala u posljednjih 15 godina, uređena je zemlja, ali oprezno s mjenjačnicama. Ako ne čitate sitna slova, uzet će vam proviziju i do 30 posto.
Na poljsko-njemačkoj granici u Kostrzynu već devet godina radi Podravkina tvornica. Osjeća li se dionička kriza, kakve su plaće uposlenih Poljaka, koliki su im porezi i doprinosi? Predsjednici gradskih skupština Frankfurta i Zagreba uspoređuju svoje gradove. Koji su im najveći problemi, a što su najveći uspjesi? Poljaci su nedisciplinirani platiše - 80% ne plaća pristojbu za javnu televiziju.
U sedmoj emisiji ciklusa A sad u Europu! uspoređuju se istarski i koruški turizam. Austrijanci imaju 40% manje noćenja preko godine, ali troše tri puta više za promidžbu. Dozvola za plovidbu motornim čamcem po jezeru Wörthersee stoji 250.000 eura. Od svih država koje su pristupile EU u posljednjih 20 godina Austrija ima najviše koristi.
U osmoj emisiji svog europskog putovanja Goran Milić nam prikazuje najveću tvornicu solarnih uređaja na svijetu. Ministrica Bavarske govorit će o pravima i obvezama nezaposlenih i socijalno ugroženih. Austrijski trgovac sjeća se s nostalgijom bivše Jugoslavije u kojoj su direktori masovno uzimali proviziju ispod stola.
Najstarija republika na svijetu, San Marino, ima neprekinut kontuinuitet samostalne države više od 1700 godina. Nije članica Europske unije, ali je po životnom standardu ravna Švicarskoj s 55.000 dolara po glavi stanovnika na godinu. Ministarstvo turizma kontrolira cijene, pa je najskuplja kava u elitnom hotelu 10 kuna. Šefovi države su dva kapetana regenta čiji mandat traje samo šest mjeseci. Temelje San Marina postavio je Marin s otoka Raba, pa je prijateljstvo ove mini-državice s Hrvatskom veoma čvrsto. Ali je državljanstvo San Marina strancu praktično nemoguće dobiti.
Tijekom četverodnevnog boravka u Trstu Goran Milić razgovara sa zanimljivim Hrvatima, starosjediocima u tom gradu. Zašto su Hrvati masovno dolazili u Trst prije 30 godina, a zašto dolaze danas? Jesu li zakopana talijansko-hrvatska neugodna povijesna sjećanja? Gradonačelnik Roberto Di Piazza ne boji se kineske konkurencije: "Uskoro će mnogi od njih biti bogati pa će kupovati naše cipele, naše ferrarije i luksuznu robu". Posjet najvrednijoj trgovini u gradu gdje se prodaju minerali stariji od 200 milijuna godina. Hrvatski konzulat izdaje 7000 viza na godinu Albancima koji preko Hrvatske putuju u Albaniju.
U ovoj emisiji Goran Milić uspoređuje graditelje luksuznih jahti u Italiji i Hrvatskoj. Obitelj Pičuljan s Raba ima tradiciju od 70 godina, ali Ferretti s kraćom povijesti proizvodi sto puta više brodova u devet brodogradilišta. Kako se na te proizvođače odražava ekonomska kriza? Jesu li cijene jahti usporedive kad već plaće nisu? U posjetu moliškim Hrvatima, jedinstvenoj nacionalnoj skupini koja je prije 500 godina kolektivno emigrirala iz Dalmacije i sačuvala običaje i tadašnji jezik. Zašto predsjednik Uprave luke Trst predlaže čvrstu suradnju lukama u Rijeci i Kopru?
U ovoj emisiji Goran Milić daje pogled na Italiju iz glavnoga grada Rima. Kako Talijani doživljavaju svoga premijera Berlusconija? Borba protiv mafije - 1000 uhićenih i 3 milijarde eura zaplijenjene imovine u 2009. Kamere HTV-a ekskluzivno u kriznom stožeru iz kojega se vode globalne operacije protiv otmičara i terorista. Kako Talijani gledaju na milijune legalnih i ilegalnih doseljenika? Reportaža o velikoj izložbi dizajna koja svjedoči zašto su Talijani u tome vodeći u svijetu.
Hrvatski ribari u posjetu talijanskim lukama s druge strane Jadrana. Koliko je ugrožen riblji fond u našem ZERP-u? Talijanski ribari love sitnu ribu čiji je ulov kod nas zabranjen. Talijani imaju velike povlastice, ne plaćaju PDV na sve proizvode koji su povezani s ribarstvom. Litra dizela je za njih 3 kune. Ali i hrvatska država je posljednjih godina znatno poboljšala položaj ribarstva. Za razliku od ribara, talijanski poljoprivrednici stalno prosvjeduju. Ekipa Gorana Milića bila je i u Milanu, centru svjetske mode gdje je snimljena tvrtka dekora s 3000 proizvoda u 20.000 boja!
Ekipa HTV-a boravila je u Windsoru, kraljevskom gradiću blizu Londona. Susret s poduzetnikom Goranom Štrokom. S lordovima u britanskom Parlamentu - koliko su bogati, i što znaju o Hrvatskoj? Kako se Englezi snalaze po snijegu? Ni ne znaju da postoje zimske gume...
Sustav školstva u Engleskoj i posjet najboljoj srednjoj školi na svijetu, Etonu, gdje je godišnja školarina blizu 30.000 funta. Usporedba znanja londonskih maturanata s vršnjacima iz zagrebačke elitne gimnazije. Kakve su sankcije za prepisivanje i varanje na ispitima? U Belgiji studenti 5 godina ne smiju polagati ispite, ali ne mogu ni do vozačke dozvole, jer su registrirani kao prevaranti. U londonskom cityju - kako u tom financijskom središtu gledaju na Hrvatsku?
Goran Milić u Bruxellesu razgovara s lobistima u EU koji promoviraju Hrvatsku. Kako se plasiraju vijesti o pojedinim državama, koliko smo aktivni u pristupnoj fazi? Buduće hrvatske parlamentarce očekuju primanja od 22.000 eura na mjesec. Istarska regija već je izvukla 20 milijuna eura iz fondova EU. Slavonci se uključuju u Dunavsku strategiju. Hrvatska gospodarska komora ima jednu od najljepših zgrada u Bruxellesu. Naši proizvodi još su nepoznati velikoj većini Belgijaca.
Susret s najkontroverznijim nizozemskim političarom Geirtom Wildersom koji živi pod najstrožom policijskom zaštitom već pet godina. Uvrijedio je muslimane i Kuran, smeta mu 500 džamija i islamskih centara u Nizozemskoj, pa ga skupina građana kazneno goni. Međutim, u anketama njegova mala stranka stalno raste. Hrvatski poljoprivrednik Ivan Šulog uzgaja tropsko voće i posebne tikve, pa iz Rakitja i Velikih Zdenaca izvozi većinu proizvodnje u Englesku i Nizozemsku. Zašto su u Hrvatskoj najpoznatiji i najuspješniji poljoprivrednici ? ekonomisti, bankari, odvjetnici, inženjeri, arhitekti?
U prvoj polovici emisije Goran Milić prenosi iskustva nekih zemalja EU koja će zanimati i hrvatsku publiku. Kakav je pristup glasovanju dijaspore na nacionalnim izborima, kakva je pučka kuhinja u zemlji sa 60.000 dolara na godinu per capita. U drugom dijelu emisije počinje ciklus reportaža iz Pariza i Francuske.
Nevjerojatno kulturno bogatstvo Pariza čiji je gradski proračun za kulturu samo triput veći od zagrebačkoga, ali zato jedan pariški muzej, Louvre, prihoduje 100 milijuna eura na godinu! A muzeja je na desetine, kino ekrana je najviše na svijetu - 370! Dogradonačelnik Girard smatra da su Francuzi, premda među vodećima u modi, veoma loše odjeveni. Kako je 88-godišnji Hrvat postavio ploču pokraj Napoleonova groba na kojoj se odaje počast hrvatskim vojnicima.
Ekipa Gorana Milića predstavlja Louvre, Notre Dame, Montmartre, Pigalle i Moulin Rouge. U Latinskoj četvrti je Sorbona, i dalje vodeća za pravne i političke znanosti. Zašto je Francuzima toliko važna frankofonija koju podupiru sa 160 milijuna eura na godinu? Nova generalna direktorica UNESCA Irina Bokova otvara godinu tolerancije među kulturama. U siromašnoj pariškoj četvrti Arcueuil, gdje svi tradicionalno glasuju za stranke ljevice, u ulici Vladimira Iljiča Lenjina je atelier slikara Vladimira Veličkovića.
Pogled na Pariz s Eiffelova tornja. Zašto ga Parižani nisu voljeli kad je sagrađen? Među slikarima na Montmartreu, na trgu Pigalle, pred starom i novom Operom, na trgu Bastille gdje je do Francuske revolucije bio zloglasni zatvor... Najvažniju francusku nagradu za Televiziju - u kategoriji dokumentarnog filma - dobio je Sarajlija Nedim Lončarević. Jedna gastronomska večer u restoranu s "cuisine nouvelle", te susret s francuskim plemićima, srodnicima Luja XIV. Socijalna situacija u Francuskoj - umirovljenici osjećaju krizu, zaposlenici su protiv produljenja granice za mirovinu preko 60 godina života.
U sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Koliko je tužbi iz Hrvatske? Zašto ih se odmah odbacuje 90%? Koji su egzaktni kriteriji za podnošenje tužbi Sudu? Hrvatska sutkinja Nina Vajić, koja je predavala predsjedniku Ivi Josipoviću, sudi i takve predmete kao što je spor Yukosa protiv ruske države. U Strasbourgu je prvi put uglazbljena "Marseljeza". Bi li riječi francuske himne izdržale današnje kriterije političke korektnosti? S glavnim rabinom za Strasbourg i Donju Rajnu, s dogradonačelnicom Strasbourga, odvjetnicom koja je, kao i njezin suprug, afričkog podrijetla. Na velikom Verdunskom groblju, gdje je u Prvom svjetskom ratu poginulo milijun francuskih i njemačkih vojnika, vijore se tri zastave - francuska, njemačka i EU.
U još jednoj emisiji o Francuskoj Milićeva ekipa prošla je Azurnom obalom i snimila Marseille i Nicu, drugi i peti grad po veličini u zemlji galskih pijetlova. U Marseilleu je jedna od najvećih živućih legendi - hrvatski nogometaš Josip Skoblar, koji je i danas u službi marseilleskog kluba. Na mjestu gdje je ubijen jugoslavenski kralj Aleksandar. Kako su atentat doživjeli Francuzi? U Marseilleu, milijunskom gradu gdje je svaki četvrti stanovnik musliman, nema džamije s minaretom.
Nakon San Marina, Goran Milić nam prikazuje ustroj i život u još dvije europske mini-države - Monaku i Andori. Kneževinom Monako, u kojoj je Montecarlo samo jedna od pet gradskih četvrti, upravlja princ Albert, dok 230 puta veća Andora (premda 100 puta manja od Hrvatske) ima dva šefa države - francuskog predsjednika i katalonskog biskupa. Monako živi od mora i trgovine nekretnina, Andora od snijega i planina. Monako ima 70.000, a Andora 46.000 dolara po glavi stanovnika.
Nakon boravka u minijaturnoj Andori, Goran Milić posjećuje Madrid, dvorac Escorial, Dolinu palih, noćni klub s flamencom. Građani jedne od vodećih turističkih sila sve više dolaze u Hrvatsku. Španjolska desnica je protiv otvaranja arhiva iz Građanskog rata, socijalisti inzistiraju na povijesnoj istini.
U drugoj emisiji iz Španjolske ekipa Gorana Milića posjetila je Sevillu koja je i u ožujku bila prepuna turista. Katedrala, druga po veličini u svijetu, izgrađena je na temeljima džamije. U Cádizu, na atlantskoj obali, na dodjeli nacionalnih nagrada za promicanje ljudskih sloboda. U Barceloni, kod Sagrade Famílie. Na velikom sajmu hrane. S farmerima koji moraju prodavati mladu janjetinu po 3 eura za kilogram.
Ekipa Gorana Milića bila je na krajnjem jugu te zemlje, u Faru, na najzapadnijoj točki europskog kontinenta Cabo da Roca, u Lisabonu i Evori. Bivši kolonijalni imperij sveden je u okvire male zemlje s 10 milijuna stanovnika. Međutim, čini se kako nikome u Portugalu zbog toga nije žao. Velike su socijalne razlike, ali i najsiromašniji Romi govore kako se u Lisabonu dobro osjećaju. Vladajući socijalisti su lijevi centar, ali su oporbeni socijaldemokrati zapravo desni centar. U lokalu s tradicionalnim fadom. Zašto je to glazba uz koju se i veseli i plače?
U kantonu Ticino, gdje se govori talijanski jezik, način života je nešto ležerniji nego u "njemačkim" i "francuskim" kantonima, ali je u svojim temeljima veoma švicarski. Kovačnica sa 125 godina tradicije ne gasi svoje peći, a vlasnik, po obrazovanju nastavnik, i ne pomišlja prodati svoju proizvodnu tvrtku premda mu se, zbog atraktivne lokacije, nude milijuni franaka. Ascona, Brissago, Locarno, mjesta su uz obalu jezera Lago Maggiore gdje su kuće pokupovali svjetski bogataši koji traže mir i anonimnost. Dolazili su tu Herman Hesse, Erich Maria Remarque, Marlene Dietrich... Hotel Castello del Sole vrhunac je luksuza ali je poznat po uzgoju riže (400 tona na godinu!), jer je svojedobno švicarska vlada naredila da svako zemljište mora biti obrađeno. Pa su hotelijeri uz rižu posadili i vinovu lozu, jabuke, breskve, a drže i tri tovara! Zašto su Švicarci na referendumu zaustavili gradnju minareta na džamijama? Kako se dobiva švicarsko državljanstvo?
Zašto se mnoge zemlje EU prebacuju na ekološku i obnovljivu solarnu energiju kao i vjetroelektrane, a Hrvatska je još u fazi planiranja? Objašnjava dr. Goran Granić. Mnogi radnici i službenici u europskim zemljama prosvjeduju protiv smanjivanja svojih prava i neispunjavanja kolektivnih ugovora. Kakva su hrvatska radna prava u usporedbi s EU? Komentira Krešimir Sever. Zašto su se Reiffeisenbank, Erste, Unicredit i Volksbank orijentirale na Sloveniju, Slovačku, Češku, Poljsku, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Srbiju, BiH i Hrvatsku? I kako uspoređuju ekonomsku situaciju i stupanj rizičnosti u tim zemljama? Gost je Zdenko Adrović iz Reiffeisena. Zašto je od hrvatskih brandova jedino poznat naš jadranski turizam uz Plitvice, a robne marke ne mogu nabrojiti ni dobri poznavatelji i prijatelji Hrvatske u Europi? Komentira predsjednik HGK Nadan Vidošević. Lobiranje je od nekad sumnjivog zanimanja postalo općeprihvaćeno u Europi. Kako mi stojimo, objašnjava predsjednik Društva hrvatskih lobista dr. Mate Granić. Kršćanske crkve u Europi su poluprazne, ako ne računamo turiste. Ali jedan svećenik u Parizu dokazuje kako se inventivnošću i vlastitim darom i ugledom mogu privući mladi.
U posljednjoj, 30. emisiji iz Europe u ovom ciklusu, ekipa Gorana Milića pravi originalnu usporedbu najnagrađivanijeg njemačkog hotela Schindlerhof, koji se nalazi blizu Nürnberga, s tri također nagrađivana slavonska hotela s četiri zvjezdice. Uređenje svih hotela je približno isto, svi se ponose dopunskim sadržajima, samo što je Nijemac napravio u prošloj, kriznoj godini 1,2 milijuna eura čistog profita, dok se naši hoteli upiru ostati na "pozitivnoj nuli"! Što su tajne Klausa Kobjolla, vlasnika Schindlerhofa, čija se predavanja masovno posjećuju, a knjige prevode na svjetske jezike? Moto mu je i jednostavan i radikalan: "Budi drukčiji, ili umri!"